Kako se upisi na diplomske studije na Fakultetu hrvatskih studija približavaju, tako se moj inbox sve više puni pitanjima o istodobnom studiranju na dva diplomska studija. Nije mi na teret i rado odgovaram na svako pitanje, ali primjećujem da postoji svojevrsni nedostatak informacija oko, na primjer, same procedure upisa i uvjeta, kao i iskustva nekoga tko je ili je bio na dva diplomska.
„Koliki mi mora biti prosjek? Plaćam li drugi diplomski? Je li to isto kao dvopredmetni diplomski? Kakva je procedura na upisima? Je l’ teško/naporno? Može li se? Kakav će mi biti raspored? Što kada imam koliziju? Izlaze li profesori u susret? Mogu li raditi uz dva diplomska? Hoću li imati život izvan faksa? Isplati li se?“
To su samo neka od pitanja koja sam dobila, a odgovore na njih moguće je dobiti iz tri izvora informacija.
Prvo, dio informacija nalazi se na stranicama fakulteta ako znate gdje tražiti i što tražite. Drugo, informacije koje se ne nalaze na stranicama fakulteta možete doznati kucajući na vrata referade, prodekana, pročelnika, koordinatora itd. (ili slanjem mailova istima). Te treće, postoje i one stvari koje znaju samo oni koji su već prošli tu muku pa vam ih mogu objasniti ili dati koji koristan savjet.
Ja spadam u treću grupu izvora, ali sam upoznata i s nekim najvažnijim informacijama iz prve dvije jer sam i sama kroz to prošla. Upravo ću zbog toga u nastavku teksta nastojati dati odgovore na najčešća pitanja koja dobivam kako biste svi vi koji razmišljate o dva diplomska imali informacije na jednom mjestu, ali i, neću vas lagati, kako bi se moj inbox malo rasteretio. 😊
1. Jesu li dva diplomska isto što i dvopredmetni diplomski?
Nisu. Kao što postoji razlika između jednopredmetnih i dvopredmetnih preddiplomskih studija, tako postoji ista razlika između diplomskih studija. Kada upišete dva diplomska onda studirate na dva jednopredmetna studija, a kada upišete dvopredmetni diplomski onda studirate na jednom diplomskom. Brojčano to znači da na dva diplomska imate 60 ECTS-a po semestru, tj. 120 ECTS-a po godini, dok dvopredmetno imate 30 ECTS-a po semestru, tj. 60 ECTS-a po godini.
Fakultet hrvatskih studija od ove godine za gotovo sve smjerove (osim komunikologije i psihologije) ima dvopredmetni studij. Ujedno postoji i mogućnost upisa jednopredmetnog diplomskog studija i dodatnog studijskog programa (60 ECTS-a + 30 ECTS-a), od milja na faksu zvan jedan i pol’ studij. S obzirom na to da ne studiram dvopredmetno niti jedan i pol’ studij, o njima neću pisati, a oni koji su zainteresirani za te kombinacije, najbolje da se za više informacija jave referadi, uredu za osiguravanje kvalitete ili pak kolegama koji su upisali neku od tih kombinacija (prije toga istražite dokumente na stranicama fakulteta, većina informacija se nalazi tamo).
2. Koji su uvjeti upisa na dva diplomska studija?
Kao što sam ranije napisala, postoje informacije koje možete pronaći na stranicama fakulteta ako znate gdje tražiti i što tražite, a ovo je jedna od njih. Naime, Odluka o istodobnom studiranju na dopunskim studijskim programima donesena je 2017. godine te su njome uređeni uvjeti upisa drugog diplomskog studija, a ja ću izdvojiti one najvažnije.
Prije svega, drugi diplomski možete upisati ako ste u prethodnoj akademskoj godini završili dvopredmetni preddiplomski studij koji se izvodi na Fakultetu hrvatskih studija i to isključivo u istoj kombinaciji kao i na preddiplomskom studiju. Pritom vam minimalan ukupan aritmetički prosjek ocjena na preddiplomskom studiju mora biti 3,50 (easy, right? 😊).
3. Plaćam li drugi diplomski?
Prema istoj Odluci, drugi diplomski plaća, tj. subvencionira faks. Music to your wallets, znam, ali imajte na umu da ako ne skupite najmanje 55 ECTS-a na prvoj godini svakog diplomskog, na drugoj plaćate 120 kn po ECTS-u ili punu školarinu ako skupite manje od 30 ECTS-a na svakom diplomskom. Svakako pažljivo čitajte što piše u Odluci i primite se knjige!
4. Koja je procedura upisa?
Za početak, najbolje se prije upisa javiti voditeljici službe za studente kako biste dobili potrebno „odobrenje“ za upis dva diplomska studija, tj. kako biste bili sigurni da ispunjavate uvjete za upis drugog diplomskog studija. Kada sam ja upisivala diplomske, obavijest o tome je bila postavljena na stranicama fakulteta prije upisa, što ne znači da će tako biti svake godine pa je najbolje sam provjeriti – tko pita, ne skita.
Sljedeće, razredbeni postupak i upis nisu isto.
Razredbeni postupak je zapravo prijava na diplomske studije kada ispunjavate i predajete prijavne listove te ostale potrebne dokumente. Nakon njega se izrađuju rang liste za svaki studij kako biste znali jeste li upali ili ne. U slučaju da ste upali na oba studija, onda tek idete na upise.
Kod upisivanja dva diplomska sve radite duplo. Dakle, dva prijavna lista, dupli dokumenti, dva puta plaćate trošak razredbenog postupka (100,00 kn x 2), dva puta plaćate troškove upisa (250,00 kn x 2), donosite duplo više fotografija za indeks nego što piše (u pravilu po 2 fotografije za svaki diplomski, dakle 4 fotografije) itd. te u konačnici dobivate i dva indeksa.
Na upise stoga dođite pripremljeni i ne zaboravite – sve duplo! Iz iskustva ću samo još dodati da ponesete kemijsku i ljepilo (za zalijepiti fotografiju) u slučaju da na upise dolazite fizički na faks te s listom kolegija koje želite upisati, a o čemu ću više reći pod brojem 5.
5. Kakav je raspored predavanja?
Kaotičan. Mislim da je to najtočniji opis, ali može varirati od manjeg kaosa do kaosa u rangu prometne nesreće na Držićevoj/Slavonskoj/kod Lisinskog u vrijeme rush houra. Sve ovisi o tome kako si posložite raspored.
Kod mene slaganje rasporeda kreće onog trenutka kada izađe raspored predavanja. Prvo što napravim je da tablicu ispunim obaveznim kolegijima s oba smjera. Potom provjerim koliko ECTS-a mi uz obavezne kolegije nedostaje do 30 za svaki diplomski, tj. koliko izbornih moram upisati na svakom diplomskom. Zatim iz oba rasporeda izdvojim izborne kolegije koje mogu upisati bez da imam koliziju s nekim od obaveznih kolegija. Potom kreće najgori dio: odabir izbornih, tzv. slagalica strave.
Naime, u ovom koraku treba donijeti odluku koji su moji prioriteti – bolji raspored ili upisivanje onih kolegija koji me zanimaju.
S jedne strane, osobno sam više pobornik ovog drugog jer su obavezni kolegiji tako raspoređeni da sam najčešće svakako svaki dan na faksu. Izborni kolegiji koji me ne zanimaju, ali se bolje uklapaju u raspored mi onda puno ne znače. Kada već moram svaki dan biti na faksu po cijele dane, radije bih to vrijeme provela slušajući nešto što me zanima, a eventualne rupe između predavanja iskoristim kako bih nešto pojela (za što rijetko imam vremena), popila kavu, napisala zadaću, seminar, ponovila za kolokvij itd. S druge strane, lijepo posložen raspored omogućava više vremena van faksa i manje je opterećenje jer nema puno pauza za vrijeme kojih besciljno lutaš po Kampusu jer ti se ništa ne da.
Nijedna solucija nije savršena jer ste u startu ograničeni rasporedom obaveznih kolegija pa nećete niti moći upisati sve izborne koje želite ili savršeno posložiti raspored. Stoga, kompromis između toga dvoje je neko optimalno rješenje. Kod mene to znači da prvo odaberem izborne koji me zanimaju i dobro se uklapaju u raspored, a potom s povezom na očima ili na eci-peci-pec odabirem ostale. Šalim se, ali nije daleko od istine. Naravno da neću upisati izborni koji me zanima ako ću zbog njega imati tri sata pauze do sljedećeg predavanja. U tom slučaju radije odabirem meni manje zanimljiv, ali u raspored bolje uklopljen izborni kolegij. Ponavljam, sve je stvar toga koji su vam prioriteti i niti jedna odluka nije pogrešna ako ste ju sami donijeli.
6. Što kada imam koliziju?
Kolizija obaveznog i izbornog kolegija se ne može dogoditi ako ste dobro posložili raspored jer obavezni uvijek ima prednost pred izbornim. Može vam se dogoditi jedino kolizija obaveznih kolegija. U tom slučaju, javite se profesorima (bilo mailom ili na uvodnom predavanju) i objasnite im situaciju. Najčešće rješenje je da na svaki kolegij dolazite 50% predavanja, tj. jedan tjedan ste na jednom kolegiju, drugi na drugom ili već po dogovoru s profesorima ovisno o tome kada je više važno da budete na nekom predavanju (izlaganje, kolokvij, vježbe itd.). Imajte na umu da to ne znači uvijek da uz 50% dolazaka imate i pravo na 3 izostanka na svakom kolegiju jer, realno, već izostajete i više nego što je dozvoljeno. Potrudite se izostati samo kada ste zaista bolesni, ali o tome svakako profesore obavijestite mailom koji dan prije predavanja.
7. Izlaze li profesori u susret?
Apsolutno. Moje iskustvo s profesorima na Hrvatskim studijima koji su mi predavali pokazalo je da su zaista jako susretljivi i puni razumijevanja. Sve se možete dogovoriti i riješiti, ništa nije bauk, ali nemojte im lagati, izvlačiti se i glumiti žrtve jer ste na dva diplomska. To je bila vaša odluka so accept the consequences. Da, znam, teško vam je, imate puno posla, ali nisu vam niti profesori niti itko drugi tome krivi. Morate se sami organizirati, ali o tome malo poslije.
Još jednom ponavljam, nemojte lagati profesorima. Ako vam već izlaze u susret i pokazuju razumijevanje, molim vas, sačuvajte minimum dostojanstva, budite iskreni te imajte poštovanja prema njima.
8. Je li teško/naporno?
Pa… i da i ne. Kao što sam ranije napisala, morate se organizirati. Planirajte unaprijed što ćete i kada raditi s obzirom na obaveze na svakom kolegiju. Moja preporuka je da već na uvodnom predavanju profesore pitate za obaveze na kolegiju i najvažnije datume (izlaganja, seminari, kolokviji), zapišete ih sve na jednom mjestu, ubacite u kalendar i odmah se zabilježite za datume izlaganja koji vam najbolje odgovaraju kako ne biste u istom danu imali milijun izlaganja. Po tom su se pitanju čak i moji kolege pokazali jako susretljivima i ponekad mi prepustili svoje teme i termine izlaganja (hvala vam na tome, znate tko ste). Kada sam već spomenula zapisivanje, ono je zaista bitno jer ćete se ponekad naći u situaciji da ne znate nabrojati sve kolegije koje slušate, a još manje sve obaveze na njima.
Sve u svemu, ako se dobro organizirate i redovito radite zaista nije toliko teško. Znam da ste to milijun puta čuli, ali na dva diplomska to je zaista tako. Zaboravite na prokrastiniranje i kampanjsko učenje jer ono ovdje više ne funkcionira. Ipak, sve ovisi i o tome želite li samo proći kolegije ili ipak i nešto naučiti i imati dobre ocjene. To je od osobe do osobe pa u to neću ulaziti – you do you.
9. Što je s ispitima? Stigne li se sve položiti?
Najnaporniji dio svakako je biti svaki dan, cijeli dan na faksu, a najteži dio su, logično, ispitni rokovi. Kada imate po 13-16 kolegija po semestru, za vrijeme ispitnih rokova blago rečeno ne postojite (htjeli vi dvojke ili petice, dođe vam na isto). Sigurno nećete moći na prvom roku riješiti sve ispite, stoga planirajte unaprijed koliko vam vremena učenja treba za koji ispit i prema tome (i prema datumima ispita) posložite raspored kada ćete ići na koji ispit.
Ispitni rokovi traju mjesec dana pa se meni najbolje pokazalo izlaziti na 3-4 ispita tjedno. Djelomično ih pripremam unaprijed, a za vrijeme ispita učim, odem na ispit, vratim se doma i odmah krenem učiti za sljedeći i tako svaki dan dok ne završi moja ispitna karantena. And it works.
Veliko olakšanje predstavljaju kolegiji koji imaju kolokvije, kao i oni koji imaju predrokove (hvala tim profesorima). Ponekad bez njih ne biste stigli sve riješiti u mjesec dana pa vam je taj zadnji tjedan kada su završni kolokviji i predrokovi toliko ključan da kao ja dođete na predrok pod temperaturom 39.7, blago omamljeni od Lupoceta i Brufena dok vas profesor gleda i pokušava odgonetnuti jeste li ludi ili samo jako uporni.
U mom slučaju oboje.
10. Mogu li raditi uz dva diplomska?
Ovisi što, kada, koliko, kod koga… Vikendom srećom nema predavanja pa je moguće pronaći vikend-posao, ali takvi su rijetki i najčešće je riječ o konobarenju. Preko tjedna ste na faksu pa teško da ćete fizički imati vremena još i biti na poslu dovoljno sati tjedno. To, naravno, ovisi i o tome kako ste posložili raspored te o poslodavcu. Također, nije isto raditi dinamičan posao, na kojem nemate vremena i mogućnosti baviti se stvarima za faks, i onaj na kojem sjedite, povremeno nešto trebate napraviti, ali načelno možete i učiti i raditi za faks dok vas plaćaju.
Stoga, neću reći da je nemoguće raditi uz dva diplomska, ali da je teško izvedivo – je, te ovisi o puno toga.
11. Hoću li imati život izvan faksa?
Naravno. Ipak, nemojte računati da ćete uvijek moći ići u izlazak, na roštilj, putovanje, sjediti na kavama itd. Puno obaveza znači i puno slobodnog vremena kojeg ćete se morati odreći kako biste sve stigli. Dobra stvar je što će vam se prioriteti u životu malo bolje posložiti, a to znači i da nećete više toliko vremena gubiti na stvari i ljude na koje ne želite. Možda zvuči malo grozno, ali je tako.
12. Isplati li se?
Ako je upisati dva diplomska bila vaša želja i nešto što ste napravili zbog sebe i svog znanja, onda da, u potpunosti se isplati. Svi ranije navedeni problemi i komplikacije u konačnici postanu slatke muke. 😊
Tips & tricks
Za kraj, osim odgovora na neka od glavnih pitanja oko upisa i studiranja na dva diplomska, za vas imam još koji savjet iz iskustva. 😊
1. Budite dobri prema tetama u referadi. Puno puta su one te koje vam mogu pomoći, ali imajte na umu da one nisu info pult i da ne znaju uvijek odgovore na sva pitanja koja možda imate.
2. Postoje kolegiji koji su izborni na oba smjera koja studirate ili su obavezni na jednom, a izborni na drugom. Njih možete upisati na oba smjera te će vam se računati duplo, a vi ćete imati jedan ispit/kolegij manje. No, to ne možete sami upisati preko studomata, već vam to mogu jedino, pogađate – tete u referadi. Zato, ponavljam, budite dobri prema njima. 😊
3. Kolege vam mogu puno pomoći. Ako ne možete dolaziti na sva predavanja, ne stignete sve zapisati, potražiti svu literaturu ili bilo što drugo, zamolite nekog od kolega, a vi ćete mu se odužiti kada on/ona bude u sličnoj situaciji ili nekom cugom/kavom/čokoladom/zahvalom u diplomskom radu jer bez njihove pomoći ne biste diplomirali. Takvi kolege su čisto zlato (hvala ti, znaš tko si ❤️).
4. Nećete uvijek imati vremena pojesti nešto u menzi pa svakako jedite prije faksa ili sa sobom nosite kekse ili grickalice.
5. Ne pretjerujte s kavom, nespavanjem, a ako ste i pušač, ni s cigaretama. Čuvajte svoje zdravlje, u konačnici je ono važnije od svakog ispita i faksa.
Nadam se da će vam sve ove informacije, odgovori na pitanja i savjeti pomoći ili barem malo olakšati studiranje na dva diplomska. U svakom slučaju, samo hrabro i želim vam puno sreće! 😊
USKN KOMUNA 